Prilog poznavanju zemljišta u prirodnim sastojinama omorike

Jugoslav Brujić; Ilija Čigoja; Tihomir Predić

doi:10.63356/gsf.2025.011

Autori

Jugoslav Brujić Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Bosna i Hercegovina https://orcid.org/0000-0002-8360-914X
Ilija Čigoja Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet, Bosna i Hercegovina https://orcid.org/0000-0002-6658-3099
Tihomir Predić Poljoprivredni institut Republike Srpske, Banja Luka, Bosna i Hercegovina https://orcid.org/0000-0002-7250-0106

DOI:

https://doi.org/10.63356/gsf.2025.011

Ključne reči:

colluvium, fires, Serbian spruce, soils

Apstrakt

U radu su prikazani rezultati pedoloških istraživanja u sastojinama Pančićeve omorike (Picea omorika /Panč./Purkyne) zahvaćenih požarima i dijelovi koji nisu opožareni, kao i drugih tretmana primjenjenih u projektu Franklinia (2021–2023). Cilj istraživanja u ovom radu je prikaz fizičkih i hemijskih osobina na tretiranim dijelovima sastojina i pedološka klasifikacija profila. Istraživanjem je analizirano 8 pedoloških profila, od kojih je 7 analizirano i laboratorijski. Pedološki profili su otvoreni na lokalitetima Tesla, Gostilja, Veliki Stolac, Studenac i Trenice. Pet analiziranih profila pripada tipu koluvijuma, a po 1 profil pripada tipovima crnica na krečnjaku, kalkokambisol i eutrični kambisol. Dubina analiziranih profila kod koluvijuma kreće se od 30 do 40 cm. Po pravilu su to vrlo skeletna zemljišta (10-75%). Teksturni sastav analiziranih profila kreće se od praškastih ilovača kod koluvijuma i crnice, preko pjeskovito-glinovitih ilovača kod kalkokambisola, do glinuša kod eutričnog kambisola. Sadržaj humusa svih analiziranih profila je visok. Reakcije zemljišta u vodi kreću se od neutralne do umjereno alkalne. Obezbjeđenost lakopristupačnim oblicima fosfora i kalijuma u granicama je od slabe do srednje. Potencijal istraživanih zemljišta za rast i razvoj sastojina omorika je ograničen, najviše zbog skeletnosti.

Reference

Antić, M., Avdalović, V., & Jović, N. (1968). Evoluciono-genetička serija zemljišta na krečnjaku planine Tare. Glasnik Šumarskog fakulteta, (34), 65–82.

Čigoja, I. (2023). Chemical characteristics of Mollic leptosols on the burned area in “Dubička gora” forest management unit. In Book of abstracts – 16th scientific conference: Students Encountering Science (StES 2023) (pp. 21–23). University of Banja Luka.

Čigoja, I., Kapović Solomun, M., Eremija, S., & Česljar, G. (2024a). Properties of limestone Mollic leptosols in the “Mrkonjićko” forest management area. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, (34), 25–35. https://doi.org/10.7251/GSF2434002C

Čigoja, I., Kapović Solomun, M., Eremija, S., & Češljar, G. (2024b). Characteristics of cambic soils in the “Mrkonjićko” forest management area. Topola, (213), 5–15. https://doi.org/10.5937/topola2413005C

Čolić, D. (1966). Požar kao ekološki faktor u sukcesiji zajednica Pančićeve omorike i redukovanju njenog areala. Zaštita prirode, (33), 1–167.

Đogić, J., Karaklić, V., Cvjetićanin, R., & Eremija, S. (2020). Fitocenološke i edafske karakteristike polidominantne zajednice Piceo omorikae–Abietetum Čolić 1965 na nalazištu Tijesni Do kod Milića u Republici Srpskoj. Šumarstvo, 72(1–2), 83–95.

Đorđević, A., Milovanović, J., & Zlatanović, A. (2021). Consequences of forest fire on soil and endemic species populations of Stara Planina. Bezbednost, 63(3), 43–56. https://doi.org/10.5937/bezbednost2103043D

Food and Agriculture Organization of the United Nations (FAO). (2015). Global forest resources assessment 2015.

Fukarek, P. (1951). Staništa Pančićeve omorike nakon šumskih požara u 1946/47 godini. Šumarski list, 75(1–2), 61–75.

Kadović, R., Belanović, S., Knežević, M., Danilović, M., Košanin, O., & Beloica, J. (2012). Organic carbon stock in some forest soils in Serbia. Glasnik Šumarskog fakulteta, (105), 81–98. https://doi.org/10.2298/GSF111230002K

Kapović Solomun, M., & Eremija, S. (2017). Zemljišta Javor planine. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet.

Kneginjić, I. (2018). Geneza, osobine i proizvodni potencijal šumskih zemljišta na Kozari [Unpublished Doctoral dissertation]. Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet.

Knežević, M., & Košanin, O. (2007). Praktikum iz pedologije. Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet.

Košanin, O., & Knežević, M. (2007). Šumska zemljišta u GJ “Čezava” NP “Đerdap”. Šumarstvo, 59(1), 25–38.

Margaletić, J., & Margaletić, M. (2003). Požari u šumi i na šumskom zemljištu kao čimbenici degradacije staništa. Šumarski list, 127(9–10), 475–482.

Mataruga, M., & Milanović, Đ. (2020). Prirodne populacije Pančićeve omorike u Republici Srpskoj (Bosna i Hercegovina). Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, (30), 77–113. https://doi.org/10.7251/GSF2030005M

Mataruga, M., Milanović, Đ., Ćurić, A., Dragomirović, A., Kovačević, D., Cvjetković, B., & Jovanić, D. (2024). Smjernice za očuvanje Pančićeve omorike in situ. Republički zavod za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

Matović, B., Orlović, S., Stojnić, S., Stojanović, D., Zlatković, M., Đurić, A., Josipović, M., Miletić, B., Mataruga, M., & Milanović, Đ. (2020). Plan upravljanja za zaštitu Pančićeve omorike (Picea omorika) u Srbiji i BiH [Project report].

Milanović, Đ. (2022). Biljne zajednice sa Pančićevom omorikom (Picea omorika /Pančić/ Purkyně) [Unpublished Master’s thesis]. Univerzitet u Banjoj Luci, Šumarski fakultet.

Milanović, Đ., & Mataruga, M. (2025). Prirodna nalazišta Pančićeve omorike u Srbiji. Glasnik Šumarskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, 35,

–96. https://doi.org/10.63356/gsf.2025.005

Stojanović, Lj. (1995). Pančićeva omorika na karakterističnim nalazištima u Srbiji – uticaj nekih faktora staništa i sastojina na dinamiku razvitka stabala. Javno preduzeće Nacionalni park Tara.

Škorić, A., Filipovski, G., & Ćirić, M. (1985). Klasifikacija zemljišta Jugoslavije. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine.

Vuleta, E. (2001). Šumski požari u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 1996. do 2000. godine [Unpublished Bachelor’s thesis]. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet.

Wojick, D. E. (1999). Carbon storage in soil: The ultimate no-regrets policy? Greening Earth Society.