Seme Taxus baccata L. sa parkovskih stabala – Morfološke karakteristike

Autori

  • Ljubica Mijatović Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Kneza Višeslava 1, 11000 Beograd, Srbija
  • Milan Stefanović Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Kneza Višeslava 1, 11000 Beograd, Srbija
  • Kristina Živanović Univerzitet u Beogradu, Institut za multidisciplinarna istraživanja, Kneza Višeslava 1, 11030 Beograd, Srbija
  • Jovana Devetaković Univerzitet u Beogradu, Šumarski fakultet, Kneza Višeslava 1, 11000 Beograd, Srbija

DOI:

https://doi.org/10.7251/GSF2434003M

Ključne reči:

dužina sjemena, masa sjemena, morfološke karakteristike sjemena, širina sjemena, varijabilnost sjemena

Apstrakt

Evropska tisa (Taxus baccata L.) je zimzeleno drvo niskog rasta, obično dostiže do 20 m visine. U Srbiji je autohtona i raste u bukovim planinskim šumama širom Srbije. Tisa je rijetka u šumama Srbije i uživa status zaštićene vrste kao tercijarni relikt (Banković et al. 2009), ali je izuzetno česta u parkovima gdje se gaji u vidu različitih hortikulturnih sorti i varijeteta (Cvjetićanin & Perović, 2010). Prilagodljivost različitim uslovima sredine i minimalni zahtjevi za svetlošću čine ovu vrstu podobnom za široku upotrebu u hortikulturne svrhe. Ova vrsta pokazuje izuzetnu vegetativnu reprodukciju, za razliku od većine četinara. Morfologija sjemena tise je karakteristična, značajno se razlikuje od ostalih sjemena četinara. Predložene metode za prevazilaženje mirovanja sjemena tise su često neefikasne, što dovodi do vegetativnog razmnožavanja u rasadnicima, ali sjeme tise je ključno za održavanje biodiverziteta vrsta. Dostupni podaci o morfološkim karakteristikama sjemena su veoma loši i ograničeni na mali broj istraživača, vjerovatno kao rezultat češćeg vegetativnog razmnožavanja u odnosu na generativnu reprodukciju. U cilju istraživanja morfoloških karakteristika sjemena, tokom jeseni 2021. godine sakupljeno je sjeme sa 13 parkovskih stabala tise (11 u Beogradu, 1 u Novom Sadu i 1 u Vrdniku). Morfološke karakteristike sjemena (dužina i širina sjemena, oblik i prečnik ožiljka sjemena i suva sjemena masa dobijeni u ovom istraživanju slični su dostupnim literaturnim podacima za sjeme tise. Značajna varijabilnost uočenih karakteristika između stabala primijećena je korišćenjem ANOVA (jednosmjerni) i post-hoc testa (Tukey HSD). Dužina sjemena tise je u prosjeku između 5,5 mm i 7,4 mm, sa ekstremima od 5,1 mm i 8,1 mm, što potvrđuju različiti autori. Pers-Kamczyc & Suszka (2022) navode opseg od 5,72 mm do 6,8 mm, dok Zarek (2007) navodi u prosjeku 5,58 mm; Visdal (2006) na sličan način pruža opseg od 5,91-6,92 mm sa prosjekom od 6,53 mm. Širina sjemena tise je u prosjeku između 3,78 mm i 4,76 mm, sa ekstremima od 3,1 mm i 7,3 mm, što je niže od nekih ranije prijavljenih vrijednosti. Pers-Kamczyc & Suszka (2022) pronašli su opseg širine od 4,13-4,73 mm, dok je Visdal-Johnsen (2006) primijetio širi opseg od 4,71-5,35 mm, dok je Zarek (2007) naveo u prosjeku 4,42 mm. Masa 100 sjemena osušenih na vazduhu kreće se od 4,271 g do 8,212 g, sa prosjekom od 6,271 g, što je u skladu sa nalazima Melzecak & Watts (1982), ali je približno 2 g teže od Zareka (2007). Regent (1980) tvrdi da postoji 10.000 do 18.000 sjemena po kilogramu, što ovo istraživanje ne može u potpunosti da potvrdi zbog širih varijacija mase uočenih među drvećem. Prečnik ožiljaka je u prosjeku između 1,75 mm i 2,47 mm. Drveće 2, 6, 7, 9, 10 i 13 sa najvećom učestalošću ožiljaka kvadratnog oblika. Najznačajnija su stabla 9 i 10, koja imaju 88 sjemena sa ožiljcima kvadratnog oblika. Prostorna distribucija ispitanih stabala ima značajan uticaj na stepen sličnosti između sjemena sa različitih stabala, što je potvrđeno klaster analizom (Tree Clustering, Single Linkage-Euclidean distances).

##submission.downloads##

Objavljeno

2024-12-30

Broj časopisa

Sekcija

Originalni naučni radovi